Vaš pas

ŠTA JE VAKCINACIJA ?

Vakcinacija je medicinski postupak kojim s vakcinom unosimo oslabljene ili mrtve uzročnike bolesti i tako pobuđujemo nastanak otpornosti organizma za određene bolesti.
U većinini slučajeva, u roku od 10-14 dana poslije pe vakcine, stvara se dovoljno jaka otpornost organizma koja traje različito dugo (od nekoliko sedmica do jedne godine). Otpornost ovisi od vrste bolesi i vakcine, zdravstvenoga stanja životinje, starosti, pasmine i drugih faktora.
Mlade životinje uglavnom dobivaju antitijela od majke tokom prva dva dana života, putem prvoga majčinog mlijeko – kolostruma. Količina majčinih protutijela poslije poroda se brzo smanjuje, te je radi toga potrebno pobuditi stvaranje vlastitih odbrambenih mehanizama i provesti vakcinacija mladnih životinja višekratno.
Revakcinacija životinja se obavlja svake godine.

 

NAJOPASNIJE ZARAZNE BOLESTI PASA

 

Štenečak

To je izuzetno teško oboljenje i mnogi psi od njega umiru ili ako prežive najčešće žive s trajnim posljedicama, zavisno od oblika i težine bolesti. Prouzrokuje ga virus, a životinja ima visoku temperaturu, ne jede i apatična je, teško diše i ima jaku upalu ždrijela, a iz očiju i nosa je vidljiv gnojni iscjedak. Većina životinja povraća i ima proljev. Oboljenje se nakon nekoliko sedmica manifestira nervnim poremećajima, trzajima i paralizom pojedinih dijelova tijela i na kraju potpunom oduzetošću i umiranjem životinje. Najčešći uzrok uginuća životinje je prekasni dolazak veterinaru, te nastanak sekundarnih infekcija uzrokovanim bakterijama i drugim virusima.

 

Parvoviroza

Mnogi vlasnici životinja nazivaju je i „Mačijom kugom“? (termin je neprimjeren). Uzročnik je virus koji ozbiljno oštećuje sluznicu crijeva i srčani mišić štenadi i odraslih pasa. Pas je vidno neraspoložen, s bolnim trbuhom i tegobama praćenim povraćanjem, odbija vodu i hranu, uz često krvav proljev. Napadnute su i stanice koštane srži i limfnog tkiva. Svi psi oboljevaju od ove bolesti, a posebno su osjetljivi rottweileri i dobermani. Upornom i blagovremenom terapijom i povećanjem otpornosti organizma ovu je bolest moguće izliječiti.

 

Leptospiroza

Prouzrokuju je različite vrste baktrija iz roda Leptospire, a od nje oboljevaju i ljudi. Životinja ima visoku temperaturu i pije mnogo vode, često mokri, ima bolan trbuh i nevesela je, s ubrzanim disanjem i nepravilnim radom srca, te općom slabošću organizma. U ustima nastaju čirići, a jezik je promijenjen. Nekad je prisutan krvavi proljev i povraćanje.

 

Zarazni hepatitis

Hepatitis je akutna zarazna virusna bolest pasa. Oboljela životinja je nevesela i ima visoku temperaturu. Konjuktive očiju i desni zuba su blijede, pas često povraća i ima proljev i bolve u trbuhu, te otečene tonzile i moguće zamućenje rožnjače. Ubrzo se primijete tačkasta krvarenja po sluznicama i zacrvenjene beonjače. Oboljenje karakterizira visoka smrtnost.

 

Bjesnilo

To je virusno oboljenje centralnog nervnog sistema, izuzetno opasno za životinje i ljude. Prenosi se ugrizom ili slinom bjesne životinje, najčešće lisice i pasa lutalica. Klinički simptomi su različiti. Počinju općom slabošću i potištenošću životinje, praćenih nemirom, problemima s gutanjem, povećanom proizvodnjom sline, agresivnošću, i na kraju, potpunom uzetošću i smrću životinje.
Jedina sigurna zaštita protiv bjesnila je vakcinacija pasa, koje je u Bosni i Hercegovini po Zakonu obavezno za sve pse starije od 3 mjeseca.

 

ZAŠTITA OD UNUTARNJIH PARAZITA

Veoma je važno da našem ljubimcu prije svakoga vakcinisanja damo tabletu za čišćenje od unutarnjih parazita. Odraslim životinjama dajemo antiparazitike 3-4 puta u toku godine, a štencima još češće (po preporuci veterinara). Za odrasle pse uglavnom se koriste tablete, a za štence s nižom tjelesnom težinom postoje paste protiv parazita.

 

ZAŠTITA OD KRPELJA I BUHA

Osim toga što su krpelji i buhe za naše životinje dosadni, jer uzrokuju svrbež, oni su također prenosnici mnogih bolesti. Buhe su katkad domaćini trakavice, a krpelji životinju mogu zaraziti raznim virusnim, bakterijskim i protozoarnim bolestima (borelioza, anaplazmoza, babezioza-piroplazmoza i dr). Postoje razni kvalitetni lijekovi i sredstava u obliku kapljica, sprejeva i insekticidnih ovratnika za blagovremeno suzbijanje prisustva navedenih insekata na ljubimcima.
O izboru lijekova i sredstava posavjetujte se s Vašim veterinarom.
Ukoliko ljubimca namjeravate voditi na more ili u toplije krajeve, razgovarajte s vašim veterinarom o adekvatnoj zaštiti od opasnih komaraca i papatača.

 

PROGRAM VAKCINACIJE ZA PSE

Štenad i odrasli psi se vakcinisu kada su potpuno zdravi i očišćeni od unutarnjih parazita. Štenečak, parvoviroza, leptospiroza i zarazni hepatitis, zarazne su bolesti protiv kojih se štenad vakcinišu već u starosti od 6-8 sedmica (zavisno od toga da li je majka bila vakcinisana ili ne), a o daljnjem vakcinisanju se konsultirajte s Vašim veterinarom.

 

Program cijepljenja pasa

 

STAROST
PREVENTIVNI ZAHVATI
3-4 sedmice
Dehelmintizacija – suzbijanje unutarnjih parazita
6 sedmica
Prva vakcinacija Štenečak  
Zarazni hepatitis
Leptospiroza
Parvoviroza
8 sedmica
Dehelmintizacija –suzbijanje unutarnjih parazita
9 sedmica
Druga vakcinacija Štenečak  
Zarazni hepatitis
Leptospiroza
Parvoviroza
11 sedmica
Dehelmintizacija –suzbijanje unutarnih parazita
12 sedmica Treća vakcinacija Štenečak  
Zarazni hepatitis
Leptospiroza
Parvoviroza
Jedanput godišnje
Radi održavanja imuniteta potrebna je revakcinacija 
14 sedmica
Bjesnilo ( Rabies )
ZAKONSKA OBAVEZA
Jedanput godišnje
Radi održavanja imuniteta potrebna je revakcinacija 

Vakcinacija pasa protiv bjesnila je zakonska obaveza. Svi psi stariji od 3 mjeseca moraju biti cijepljeni protiv bjesnila najkasnije do 31. marta tekuće godine, a revakcinacija se obavlja sveke godine.

 

OBILJEŽAVANJE PASA

Imalac psa dužan je izvršiti trajno označavanje psa pomoću mikročipa, te ga registrirati u ovlaštenoj veterinarskoj organizaciji-stanici koja vodi registar životinja, već u starosti od 3 mjeseca - zakonska obaveza.

 

PUTOVANJE S PSIMA

Po želji vlasnika psa, ovlaštena veterinarska organizacija-stanica, za putovanje životinja u zemlje EU, izdaje veterinarski certifikat BA-UVBH.VZ-40/12 ez.
Za putovanje u neke zemlje EU (Irska, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo) neophodno je izvršiti serološki test titra antitijela na bjesnilo u nekoj od referentnih evropskih laboratorija. Deteljnjije informacije možete dobiti od vašeg veterinara ili u konzulatu zemlje u koju putujete u Bosni i Hercegovini.
Za pse koji putuju u ostale zemlje vrši se ovjera zdravstvene knjižice - putnog lista, čime se potvrđuje da je životinja zdrava i da su provedene sve zakonom propisane mjere zdravstvene zašite.

 

Briga o životinjama

Ukoliko je Vaša životinja bolesna ni u kom slučaju ne odgađajte odlazak veterinaru. Bolest se očituje u određenim znacima, a najčešće je bolesna životinja utučena, ponaša se neuobičajeno, ne jede, ili jede previše, ne pije ili pije previše vode, deblja se ili mrša, ima proliv ili povraćanje, teško mokri,  pokazuje da trpi bol na dodir, šepa, ima grčeve, napadaje kašlja, brže se umara, linja se, češe se, pretjerano se liže, trese glavom, ima pojačano lučenje sline,  ima iscjedak iz nosa, očiju, ušiju, ili iz rodnice, i slično.
Nikada ne dajite svojoj životinji lijekove bez prethodnoga savjetovanja s veterinarom.
Neki lijekovi, primjereni za ljude, mogu se koristiti, ali i biti veoma škodljivi za životinje.
Na našoj klinici možete redovito i sistematično pregledati i starije životinje, tako da s brzom dijagnostikom i blagovremenim savjetima moženo utjecati na produljenje života vašega ljubimca.  Tu spadaju preporučene dijete, lijekovi, fizikalna terapija, itd.
Pri očuvanju dobroga zdravlja i dobroga raspoloženja kućnih ljubimaca,  prehrana igra veoma važnu ulogu.  Hrana koju izaberemo za svog ljubimca mora odgovarati njegovoj starosti, veličini kostiju, konstituciji, kondiciji i posebnim potrebama.
Za najbolji početak života  štenadi, prehrana igra bitnu ulogu. Mladunčad do četiri mjeseca starosti hranimo četiri puta na dan, od četvrtoga do šestoga mjeseca tri puta na dan,  zatim dva puta dnevno nastavljamo hraniti kućnog ljubimca do kraja života. 
Svojim ljubimcima možete također sami pripravljati hranu, ali se o sastavu takve hrane najprije posavjetujte s Vašim veterinarom. Moguće je ipak jednostavnije vašega ljubimca hraniti kvalitetnom industrijskom hranom, jer za to nije potrebno nikakvo dodano znanje o prehrani, niti je toj hrani potrebno dodavati vitaminske ili mineralne dodatke. 
Ukoliko se odlučite da vašemu ljubimcu kupujete gotovu industrijsku hranu proberite kvalitetnoga proizvođača s obzirom da industrijska hrana lošije kvalitete također može biti uzročnik zdravstvenih poteškoća.

 

Pravilna/primjerena/ tjelesna težina ljubimca

Ljubimce u razvoju hranimo umjereno. Ukoliko s hranom pretjerujemo, životinja prebrzo raste što može pospješiti nastanak određenih bolesti koštanoga sistema, osobito kod krupnijih pasmina pasa.
Također, kod odraslih životinja moramo paziti da je njihova tjelesna težina primjerena.  Debljina je povezana s  različitim bolestima i mogla bi imati utjecaja na skraćenje životne dobi životinje.

 

Briga o higijeni - skupljanje (izmeta)

U urbanoj sredini za svojim psom obavezno pokupite izmet!!!! Uz sebe uvijek imajte plastičnu vrećicu u koju možete pokupiti izmet Vašega ljubimca i odložiti ga na za to određeno mjesto.

 

Kretanje psa (vježbanje)

Za razvoj lokomotornoga sistema pasa i socijalizaciju, značajna je svakodnevna šetnja u raznim okruženjima.  Bolje je više kratkotrajnih šetnji nego jedna duža. Tokom šetnje poželjno je da se vaš pas susreće s ljudima i drugim životinjama.
Također, kod malo starijih pasa preopručuju se češće kraće šetnje. Ukoliko pas ima problema s kretanjem ili šepama, nije dobro pretjerivati sa šetnjama i kretanjem. Za razliku od pasa, mačke imaju razvijen sistem kretanja i ukoliko žive vani same se postaraju za najprimjereniju količinu kretanja. Ukoliko žive u zatvorenom prostoru, moramo im osigurati mogućnost da se penju i bruse kandže.

 

UZGOJ

Uzgoj i vaspitanje našega ljubimca otpočinju prvoga dana kada dođe u naš dom. Mišljenje kako malena životinja treba uživati u bezbrižnoj mladosti  u potpunosti je suprotna naravi životinje (roditelji odgajaju mlade od rane mladosti). 
Mlade životinje brzo uče, radi toga ne odgađajte njihov odgoj dok vam njihovo nehajno ponašanje ne počne ići na živce.
Mladunče se mora prilagoditi na kućni red (ležaj, higijenu, prehranu). Naučimo ga šta smije, a šta ne. Još u ranoj mladosti naučimo ga da nosi ovratnik, naučimo ga na povodac, brnjicu i na osnovne zapovijedi (dođi, sjedi, mjesto, donesi, i drugo).
Postoji veliki broj priručnika o uzgoju, koji će vam pomoći da izađete na kraj s raznim tegobama na koje naiđete.
Kako nam životinje ne bi uništile stan, moramo ih primjereno zabaviti. Trebamo im nabaviti razna glodala, igračke i drugo.
Ukoliko imate bilo kakva pitanja u vezi odgoja vašega ljubimca slobodno se obratite vašem veterinaru, odnosno potražite savjet stručnjaka u oblasti psećeg ponašanja. Informacije možete dobiti i na recepciji naše klinike.

 

STERILIZACIJA, KASTRACIJA

Sterilizacija i kastracija su rutinski zahvati s kojima otklonimo, za urbanu okolinu,  neželjene aktivnosti, vezane za spolni ciklus i razmnožavanje životinja. Mačka se tjera svake tri sedmice i u toku jedne godine može imati tri legla.  Šumske, odnosno divlje mačke nisu u tjeranju tako često. 
Kod svakoga parenja mačka se može zaraziti raznim bolestima (mačji aids, leukoza-leukemija, mikrosporija-gljivična oboljenja, paraziti itd). 
Nekastrirane mačke mogu dobiti, pored ovih bolesti, radi borbi s drugim mačkama, teške ugrizne rane, čije je liječenje zahtjevno i dugotrajno.
Životinje koje nisu namijenjene rasplodu, steriliziramo, odnosno, kastriramo nakon obavljenoga cijepljenja, prije prvoga tjeranja.
Kuja se uglavnom tjera dva puta godišnje.
Ukoliko psića ženku steriliziramo prije prvoga tjeranja, ona bude skoro 100%-no zaštičena od raka na mliječnim žlijezdama.  Sterilizirana ženka ne može dobiti gnojnu upalu maternice, niti bolesti jajnika. 
Kastrirani psi, zaštićeni su od određenih bolesti prostate i mošnji-testisa. Kod kastriranih i steriliziranih životinja dolazi do promijenjene tjelesne težine.  Po potrebi ograničimo količinu hrane i osigurajmo životinji dovoljno kretanja.
Pravilna/primjerena/ tjelesna težina ljubimca
Ljubimce u razvoju hranimo umjereno. Ukoliko s hranom pretjerujemo, životinja prebrzo raste što može pospješiti nastanak određenih bolesti koštanoga sistema, osobito kod krupnijih pasmina pasa.
Također, kod odraslih životinja moramo paziti da je njihova tjelesna težina primjerena. Debljina je povezana s  različitim bolestima i mogla bi imati utjecaja na skraćenje životne dobi životinje.

 

NJEGA PASA

 

DLAKA

Kratkodlake pse četkamo s četkama od prirodne dlake ili s gumenim četkama, a dugu dlaku prije češljanja raščešljamo s češljem sa širokim zubima.  Kod nekih je pasmina potrebna posebna njega, odnosno  redovito šišanje i trimanje, koje uglavnom na početku obavlja stručnjak.

 

KUPANJE

Označava narušavanje normalnog stanje kože našeg ljubimca, i radi toga životinju kupamo rijetko, samo kada je to apsolutno neophodno. 
Koristimo kvalitetne šampone i balzame, namijenjene određenoj životinjskoj vrsti.

 

KANDŽE

Ukoliko se kandže životinje ne krate na prirodan način, postanu preduge i ometaju životinju pri kretanju, pa ih je potrebno skratiti. 
To možemo pažljivo uraditi i sami, ali bi bilo dobro da nam to prvi put pokaže stručna osoba.

 

ZUBIĆI

Ljubimca naviknemo da nam dopusti da izvršimo pregled usne šupljine.  Na zubima se nakupljaju zubne obloge koje možemo očisitit četkicom ili posebnim naprstkom sa specijanom pastom za čišćenje zuba za životinje.
Psima dajemo primjerena glodala (kosti od presovanih goveđih koža, papke, itd), da ih grizu i tako si dodatno čiste zube. 
Moguće je također nabaviti posebne vrste hrane za životinje koje dodatno mehanički čiste zube.
Uprkos održavanju higijene zuba i usne šupljine, na zubima se često nakupi zubni kamenac pa  je neophodno da veterinar taj kamenac redovito odstranjuje.

 

UŠI

Vanjski dio uha čistimo preparatima namjenjenim za njegu uha. Nikada ušni kanal ne čistimo štapićima za uši.
Kod upale slušnoga kanala (treskanje glave, češanje ušiju) nužan je pregled veterinara i dosljedno provođenje uputa koje nam veterinar da. Nakon izlječenja značajno je životinju dovesti na kontrolni pregled, kako bi se citološkim pregledom potvrdilo ozdravljenje slušnoga kanala.
Gustu dlaku koja se nalazi oko ulaza u slušni kanal trebamo ošišati makazama s zatupljenim vrhom. 
Ukoliko životinja iz ušiju luči preveliku količinu ušne masnoće (smole-cerumena), uši ćemo čistiti posebnim sredstvom za čišćenje. O tome će odluku donijeti veterinar koji će vam pokazati postupak čišćenja.

 

OČI

Izlučevine koje se saberu u uglovima očiju, odstranjujemo s vlažnom krpom.  Dugodlakim psima dlaku skraćujemo, kako ne bi nadraživala oči. Kod upale (suzenje, iscjedak, otečeni kapci,zatvaranje očiju) potreban je pregled kod veterinara.

 

ANALNE VREČICE

Neki psi imaju povremeno teškoće s izlučivanjem sadržaja analnih vrećica (analne žlijezde).  To se manifestira kroz lizanje, grizenje oko analnoga predjela ili vučenje zadnjega dijela ('sankanje') po tlu. Analanu žlijezdu potrebno je isprazniti svakih par mjeseci što obavlja veterinar. Nepotrebno je prerano početi s pražnjenjem žlijezda, već tek onda kada se pojave klinički znaci i kada to procijeni veterinar.